Пређи на главни садржај

Savremeni Vladalac|Antonio Gramši






Savremeni Vladalac

Savremeni vladalac je jedan od najznačajnijih tekstova Antonija Gramšija, italijanskog marksiste i osnivača Komunističke partije Italije. Napisana tokom njegovog zatvora pod fašističkim režimom, ova studija predstavlja pokušaj da se klasično Makijavelijevo delo Vladalac protumači kroz prizmu moderne političke borbe i socijalističke revolucije. Za Gramšija, princ više nije pojedinac koji osvaja vlast silom ili prevarom, već kolektivni politički subjekt, to jest revolucionarna partija. Ta partija treba da bude organizator mase, nosilac svesti i instrument za postizanje hegemonije u društvu. Drugim rečima, ona je neophodni posrednik između spontane energije potlačenih i istorijske promene. U ovom tekstu Gramši razvija ključne pojmove svoje političke teorije, kao što su hegemonija, civilno društvo, organički intelektualci i istorijski blok. On pokazuje da se politička moć ne osvaja samo silom, već i stvaranjem konsenzusa kroz obrazovanje, kulturu i ideologiju. Savremeni vladalac je istovremeno teorijski tekst i praktični vodič. Njegova osnovna namera je da odgovori na pitanje kako organizovana revolucionarna snaga može da povede radničku klasu u uslovima savremenog kapitalizma. U tom smislu, ovo delo ostaje aktuelno kao vizija političke borbe u kojoj potlačeni postaju svesni i delatni subjekti istorije.

  • Autor: Antonio Gramši
  • Žanr: Stručna literatura / Sociologija / Istorija / Politika  
  • Broj strana: 52
  • Jezik: Srpski
  • Format: PDF 

📖 Odlomak iz knjige

"Moderna politička partija je savremeni Vladalac. Ona je instrument za političko obrazovanje naroda i njegovo osposobljavanje za vođenje države."

"Politička akcija ne može biti plod improvizacije. Potrebna je organizovana snaga – partija – koja zna kada da deluje i kako da poveže spontani pokret s planom."

Популарни постови са овог блога

Zašto protiv Monarhije?

U političkom životu Srbije, pogotovo u konvencionalno desnim krugovima, jedna od prisutnih tema od početka postepenog oslobađanja komunističke hegemonije javnog dijaloga, znači od devedesetih, pa sve do danas, jeste obnova srpske monarhije. Takođe je evidentno, da na desnoj struji srpske politike, bilo umerenoj ili radikalnoj, argument za monarhiju nude oni koji su izričito za nju, dok drugi javno neizjašnjeni izbegavaju definitivni stav, iz jednog ili drugog razloga. Time se stiče iluzija, da je monarhija načelo koje je prirodno srpskom nacionalizmu, i da je pravi nacionalista ujedno i monarhista. To nimalo ne znači da je svaki nacionalista u Srbiji načelno za monarhiju - ali znači da će retko koji pokret javno izraziti podršku za republikanizam i kritikovati monarhizam bilo kao politički sistem ili kao istorijsku tradiciju i činjenicu Srbije, bilo da ne bi otuđio postojeće članove, odbio potencijalne, ili dobio osudu širih nacionalističkih krugova. Upravo stoga, potrebno je posmatrat...

Bunt nepalske omladine

Savezna Demokratska Republika Nepal , trapezoidna južnoazijska država, čuvena po svojoj originalnoj zastavi nesvakidašnjeg oblika i nestabilnim unutrašnjim političkim prilikama, ovih dana je postala epicentar demonstracija zbog svojih radikalnih metoda koje nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Naročito narod u Republici Srbiji, koji već punih 10 meseci vojuje sa istim nedaćama. Zbog čega narod u Nepalu protestuje? Koreni vehementnih demonstracija u ovoj zemlji južne Azije, koja u svom imenu samo formalno sadrži reč „demokratska“ , datiraju od prošle nedelje, kada je vlada donela odluku o ukidanju dvadesetak društvenih mreža, među kojima su i relevantnije društvene mreže poput Fejsbuka, Instagrama, Vocapa i platforme X (nekadašnji Tviter). Kako rukovodstvo Nepala navodi, razlog ove nimalo demokratske mere jeste to što sve društvene mreže navedene na njihovoj listi „nisu ispunile obavezu registracije“, za koju je nadležno Ministarstvo za komunikaciju i informacionu tehnologiju Nepala. Svest...

Mišel Uelbek • Omiljeni antagonista savremenog poretka

Pisac, esejista, povremeni glumac i dokoni provokator Mišel Uelbek  na pisalačku scenu je  kroz svoja dela u više navrata prikazao, pored perverzija i erotike očekivanih od Francuza, sliku raspada i promene kulturnog poretka svoje domovine. Autor romana  Elementarne čestice  (1998) već od detinjstva je iskusio dekadenciju savremenog doba; šestogodišnji Mišel bio je ostavljen kod bake sa očeve strane od strane svoje majke, kako bi ona mogla da živi “hipi” život u Brazilu. Rođen na obližnjem madagaskarskom ostrvu Reunion i odrastao u Alžiru (francuskoj koloniji u to vreme), prešao je kod bake u Pariz. Od 1975. upisuje agronomski fakultet, na kojem započinje književni časopis  Karamazov , u kojem objavljuje pesme i kritike. Na radar književnog sveta ulazi 1985. godine sa objavljivanjem pesama u  La Nouvelle Revue , dok je 1991. bila plodna godina za Uelbeka: izdao je zbirku pesama, biografiju pisca H. F. Lavkrafta i esej  Ostati živ: metoda . Docnije je r...